Ograničenja do kojih se u pojedinoj kalendarskoj godini može provoditi ovrha na stalnim novčanim primanjima (npr., plaći, naknadi umjesto plaće, mirovini) ovise o objavljenoj prosječnoj (neto) plaći iz prethodne godine. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2021. iznosila je 7.086,00 kune (Nar. nov., br. 118/21).

S obzirom na čl. 173. st. 3. Ovršnog zakona u kojem je propisano da se tako utvrđeni iznos primjenjuje u idućoj godini, to znači da se ovo ograničenje primjenjuje na svaku isplatu plaće u 2022. pa tako i na isplatu plaće za prosinac 2021. koja dospijeva i isplaćuje se u siječnju 2022. godine.

U nastavku dajemo pregled iznosa plaće koji su izuzeti od ovrhe tijekom 2022. godine.

Neto plaća radnika je jednaka ili veća od 7.086,00 kn

Ako je neto plaća radnika jednaka ili veća od 7.086,00 kn, od ovrhe su izuzeti iznosi kako slijedi:

• 1.771,50 kn ako se ovrha provodi radi uzdržavanja djeteta (1/4 od 7.086,00 kn)
• 3.543,00 kn ako se ovrha provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja (1/2 od 7.086,00 kn)
• 4.724,00 kn ako se ovrha provodi radi naplate ostalih tražbina (2/3 od 7.086,00 kn).

Na primjeru radnika koji ima neto plaću 8.000,00 kn, a ovrha se provodi radi naplate neplaćenih računa ili dospjelih nepodmirenih rata kredita, radniku se mora isplatiti 4.724,00 kn, dok je iznos od 3.276,00 kn raspoloživ za ovrhu.

Neto plaća je manja od 7.086,00 kn

Ako je neto plaća radnika manja od 7.086,00  kn, od ovrhe su izuzeti iznosi kako slijedi:

• 1/4 neto plaće radnika ako se ovrha provodi radi uzdržavanja djeteta
• 1/2 neto plaće radnika ako se ovrha provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja
• 3/4 neto plaće ovršenika, ali ne više od 4.724,00 kn ako se ovrha provodi radi naplate ostalih tražbina.

Na primjeru radnika koji ima neto plaću 5.000,00 kn, od ovrhe će (po osnovi ostalih tražbina) biti izuzeto 3.750,00 kn (3/4 njegove plaće), dok je 1.250,00 kn podložno ovrsi.

Međutim, svakom radniku koji ima neto plaću u rasponu od 6.298,66 kn do 7.085,99 kn, pripast će iznos od 4.724,00 kn (2/3 od prosječne plaće), dok se preostali dio ovršuje. Naime, ako bi se tim radnicima isplatilo 3/4 njihove plaće, bili bi u povoljnijem položaju od onih s većom plaćom od prosječne.

Druga primanja radnika izuzeta od ovrhe

Od ostalih primanja i naknada koja se tiču radnog odnosa od ovrhe su prema čl. 172. OZ-a izuzeta sljedeća primanja, ali samo do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima:

1. naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla,
2. dar za djecu do 15. godine života
3. potpore za novorođenče,
4. potpore zbog invalidnosti radnika
5. potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana,
6. potpore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika
7. novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika,
8. prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.),
9. novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika,
10. nagrade radnicima za navršene godine radnog staža
11. dnevnice za službena putovanja u tuzemstvu i inozemstvu,
12. dnevnice za rad na terenu u tuzemstvu i inozemstvu,
13. dnevnice za službene putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz proračuna EU-a radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca
14. pomorski dodatak i pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe

Račun na koji se isplaćuju primanja izuzeta od ovrhe

U slučaju da radnik – ovršenik nema otvoren zaštićeni račun, iznos plaće i materijalnih prava izuzetih od ovrhe temeljem čl. 172. i 173. OZ-a isplatit će mu se na njegov redovni tekući račun. Ako radnik – ovršenik ima otvoren zaštićeni račun, iznosi plaće i materijalnih prava izuzetih od ovrhe isplatit će mu se na zaštićeni račun.

Kako zaštiti drugi dohodak?

Opisana pravila ovrhe na plaći primjenjuju se i kada se ovrha provodi na primanjima ovršenika koji nisu plaća, mirovina niti primici od obavljanja samostalne djelatnosti obrta, od slobodnih zanimanja, od poljoprivrede i šumarstva, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, kao niti primici od osiguranja (drugi dohodak prema posebnim propisima), ali pod uvjetom da imaju karakter jedinih stalnih novčanih primanja, što ovršenik mora dokazati javnom ispravom.

Pod javnom ispravom podrazumijeva se Potvrda o visini dohotka i primitka koju na zahtjev izdaje ispostava Ministarstva financija – Porezna uprava. Ta Potvrda se dostavlja Fini, koja će nakon što otvori zaštićeni račun, o tome izvijestiti isplatitelja kojeg je ovršenik naveo kao isplatitelja drugog dohotka (Napomena: može se navesti samo jedan isplatitelj, koji onda primjenjuje pravila za ovrhu na plaći na isplatu drugog dohotka).